Ugledni klasičar Moses I. Finley objavio je 1973. prvu verziju svoje knjige Antička
ekonomija, koju je kasnije doradio i dopunio u izdanju iz 1985. godine.
Prilično je mnogo vremena prošlo od tada, i sada čitaoci napokon imaju priliku
da upoznaju taj studiozni rad na hrvatskom jeziku. Odavno su se pojavili i prevodi
na drugim jezicima: francuskom, nemačkom, španskom, italijanskom, itd. Već
1987. godine, knjiga se pojavila i na slovenačkom jeziku, a zatim 1999. za novi
naraštaj čitaoca sledilo je štampanje drugog engleskog izdanja, s predgovorom Iana
Morisa. Upravo to izdanje vam je sada dostupno na hrvatskom jeziku i uključuje
Morisov vrlo informativni predgovor. On sažeto opisuje Finlijev misaoni razvoj
i život, i na kraju, današnju važnost Antičke ekonomije, kao i pojedine
nedostatke Finlijevih pozicija u svetlu novih spoznaja.
Finli nas uči da je ekonomija tek deo života, i da “upravljanje privredom”
(grč. oἰκονομία),
koje je svakako vrlo važno, ne treba staviti uvek ispred
zajednice ili društva, države, pa i pojedinca i ljudskih međuodnosa. Svakako,
ekonomija je važna – i u današnjem svetu moramo školovati dobre ekonomske
stručnjake, ali pogled na antiku ili uopšte na prošlost, koji nam Finli nudi,
bez obzira koliko bi trebalo ispraviti neke njegove zaključke s obzirom na nova
istraživanja, podseća nas na posebnost naših pozicija. Ne smemo analizirati
antičku ekonomiju smatrajući da su naši ekonomski pogledi Bogom dani, i da su
uvek bili takvi za sve ljude. Uostalom, ima li tržišta bez Boga, bez časti, bez
morala ili bez ljubavi (bez obzira kako to definišemo). I ako postoji takvo
tržište, zar bismo hteli sebe podrediti njegovom delovanju? Finlijeva Antička
ekonomija korisno je delo, ne samo za klasičare i istoričare, ili za
ekonomske istoričare, nego i za današnje preduzetnike, poslovne ljude,
menadžere i druge koji nam u moderno doba osiguravaju “ekonomiju”. Što više
shvate “uklopljenost” svoga delovanja u život uopšte, imaće i veće uspehe u
svom specifičnom radu.
“Antička ekonomija stoji na ponosnom mestu među šačicom zaista uticajnih radova
o antičkoj istoriji. Ona odražava Finlija na vrhuncu njegovih čudesnih moći i u
njegovoj najboljoj ulozi ikonoklasta istorije i intelektualnog izazivača. Trebalo
bi da bude obavezna literatura za svakog studenta predmodernih načina
proizvodnje, razmene i potrošnje.“
JOSIAH OBER, autor dela Political Dissent in Democratic Athens
“Finli povezuje značajne zaključke i uvide… i predstavlja ih lucidnošću,
britkim stilom i ispitivačkom analizom, što je zaštitni znak njegovog rada…
Zaista, sav naboj Finlijeve knjige leži u tome da nedvosmisleno razjašnjava
kako su u antičkim vremenima i ljudi i države mislili pre svega u političkim,
društvenim i psihološkim okvirima, a tek kasnije u ekonomskim… Važna i izazovna
knjiga.“
LIONEL CASSON, American Historical Review
“Sjajan doprinos ekonomskoj istoriji klasične antike. Prisiljava čitaoca na
prepoznavanje dubine transformacije od antičke potrošačke ekonomije zasnovane
na robovskom i kmetskom radu do moderne kapitalističke, investicijske,
proizvodne i profitne ekonomije. “
FLOYD SEWER LEAR, Business History Review
Kratak sadržaj:
Predgovor ažuriranom izdanju, Ian Morris
Uvod
Neki orijentacijski datumi
Zemljovid: Rimsko Carstvo u drugom stoljeću n.e.
Ljudi antike i njihova ekonomija
Redovi i status
Gospodari i robovi
Zemljovlasnici i seljaci
Grad i selo
Država i ekonomija
Daljnje misli (1984.)
Sir Moses Finley, koji je umro 1986. godine, bio je profesor antičke istorije na
Darvinovom koledžu Univerziteta u Kembridžu. Ian Morris bio je profesor klasike
“Jean i Rebecca Willard” i upravnik Odseka za klasiku na Univerzitetu Stanford.
Autor je knjige Death-Ritual and Social Structure in Classical Antiquity i
urednik zbornika Classical Greece: Ancient Histories and Modern Archaeologies.